U nastavku ću napisati kratki osvrt na članak "Stanje, problemi i potrebe rada s darovitim učenicima u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj" autorica Anele Nikčević-Milković, Ane Jerković i Maje Rukavine objavljen u travnju 2016. godine.
Odabrala sam ovu temu iz razloga što smatram kako se jako malo govori o stvarnom stanju i problemima s kojima se susreću učitelji u radu s darovitim učenicima. Ovim osvrtom pokušat ću Vas osvijestiti na pojam darovitosti u školama.
Darovitost je pojam koji se koristi kod učenika koji posjeduju drugačiji način i kvalitetu mišljenja, pamte brže, kreativni su, ponekad im je socijalna prilagodljivost teže razvijena, ističu se u umjetničkom području, u sportskim aktivnostima te postižu iznadprosječne rezultate u nekom području, odnosno aktivnostima kojima se bave. Najvažnije pitanje je zapravo, kako prepoznati darovitog učenika predškolskog ili školskog uzrasta te kojim metodama i oblicima rada ga poticati na rad kojim će se isticati njegova darovitost?
Takvo dijete prepoznat će se po iznadprosječnoj moći rasuđivanja, shvaćanju i stjecanju apstraktnih predodžbi, shvaćanju značenja, uviđanju veza i odnosa, iskazivanju velike intelektualne znatiželje, brzom i lakom učenju. Zatim darovito dijete ima širok raspon interesa i pozornosti koji mu omogućuje koncentriranje i ustrajavanje u rješavanju problema i zadovoljenju svojih interesa, ima kvantitativno i kvalitativno bogatiji rječnik od većine vršnjaka, ima sposobnost učinkovitoga samostalnog rada, očituje istančanu moć zapažanja, rano nauči čitati.
Pilikom poticanja darovite djece trebalo bi im se osigurati ono što najbolje odgovara njihovom stupnju razvoja, specifičnim potrebama i interesima, potencijalima
i sposobnostima. Neki od mogućih pristupa u radu s darovitim učenicima bili bi prilagođeni programi različite težine, izborni predmeti, projektni radovi i slično.
U
hrvatskim se školama u radu s darovitim učenicima primjenjuje obogaćivanje
programa (programi su teži, širi, produbljeni, napredniji), uključivanje darovite i
talentirane djece u različite izvannastave i izvanškolske aktivnosti (glazbene škole,
sportski klubovi i sl.), akceleracija (ubrzanje) programa ili preskakanje
razreda i izdvajanje (posebne škole ili posebni razredi, grupiranje prema
vrstama sposobnosti ili prema školskim predmetima, specijalizacija kroz izborne
predmete, ljetne škole).
Istraživanje provedeno u ovom radu potaknuto je činjenicom da je vrlo malo raspoloživih podataka mjerodavnih institucija o stanju i potrebama u radu s darovitim učenicima u hrvatskim osnovnim školama te da su postojeći podatci nezadovoljavajući. O tome koje metode koriste, kako se snalaze, koje oblike rada provode u nastavi, ispitano je 378 učitelja i nastavnika na području RH. Neki od učitelja najčešće primjenjuju posebne metode i oblike rada s darovitim učenicima, potiču i usmjeravaju talente, a najmanje sudjeluju u identifikaciji. Isto tako, predmetni učitelji više pažnje posvećuju darovitosti, od učitelja razredne nastave, te rijetko koji učitelj sudjeluje u identifikaciji kao što je ranije navedeno. S druge strane, ima učitelja koji zaista skrbe o darovitim učenicima te pridodaju posebnu pažnju. Zanimljiv podatak je kako se razlikuje poticanje darovitosti u školama primjerice u južnoj regiji Hrvatske, te u sjevernoj. Zar ne bi školski sustav trebao biti takav da u svim školama RH daroviti dobivaju jednaku posvećenost?
Zaključak ovog istraživanja bio bi kako se u Republici Hrvatskoj zapravo ne posvećuje dovoljno pažnje na darovite učenike, ne koristi se dovoljno kvalitetnih metoda kojim bi se daroviti isticali. Svakako bi trebalo kreirati program za darovite učenike, stipendirati ih i slično. Jednog dana možda će upravo takvi učenici, s iznimnim sposobnostima u pojedinom području, pridonijeti boljoj budućnosti.
Spomenula bih i potaknula sve Vas koji čitate, da pogledate film Gifted (2017). U filmu je riječ o djevojčici Mary koja kreće u prvi razred osnovne škole, iznimno je darovitam posebice se ističe u području matematike te prije samog početka nastave, ona ni ne želi krenuti, a nakon što krene, počne joj biti dosadno. Živi s ujakom koji se kasnije na sudu bori za skrbništvo nad Mary protiv njene bake, ondosno njegove majke. Mene se film veoma dojmio, nebih htjela reći ishod istog, već ga sami pogledajte.
Link na izvorni članak: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=261827
Link za one koji žele pogledati film: http://www.imdb.com/title/tt4481414/
Pitanja za raspravu:
1. Koje biste vi metode koristili u radu s darovitim učenicima?
2. Smatrate li kako u Republici Hrvatskoj pažnja nije dovoljna usmjerena na darovite učenike?
3. Poznajete li darovito dijete te jeste li se ikad susretali s istim?
Istraživanje provedeno u ovom radu potaknuto je činjenicom da je vrlo malo raspoloživih podataka mjerodavnih institucija o stanju i potrebama u radu s darovitim učenicima u hrvatskim osnovnim školama te da su postojeći podatci nezadovoljavajući. O tome koje metode koriste, kako se snalaze, koje oblike rada provode u nastavi, ispitano je 378 učitelja i nastavnika na području RH. Neki od učitelja najčešće primjenjuju posebne metode i oblike rada s darovitim učenicima, potiču i usmjeravaju talente, a najmanje sudjeluju u identifikaciji. Isto tako, predmetni učitelji više pažnje posvećuju darovitosti, od učitelja razredne nastave, te rijetko koji učitelj sudjeluje u identifikaciji kao što je ranije navedeno. S druge strane, ima učitelja koji zaista skrbe o darovitim učenicima te pridodaju posebnu pažnju. Zanimljiv podatak je kako se razlikuje poticanje darovitosti u školama primjerice u južnoj regiji Hrvatske, te u sjevernoj. Zar ne bi školski sustav trebao biti takav da u svim školama RH daroviti dobivaju jednaku posvećenost?
Zaključak ovog istraživanja bio bi kako se u Republici Hrvatskoj zapravo ne posvećuje dovoljno pažnje na darovite učenike, ne koristi se dovoljno kvalitetnih metoda kojim bi se daroviti isticali. Svakako bi trebalo kreirati program za darovite učenike, stipendirati ih i slično. Jednog dana možda će upravo takvi učenici, s iznimnim sposobnostima u pojedinom području, pridonijeti boljoj budućnosti.
Spomenula bih i potaknula sve Vas koji čitate, da pogledate film Gifted (2017). U filmu je riječ o djevojčici Mary koja kreće u prvi razred osnovne škole, iznimno je darovitam posebice se ističe u području matematike te prije samog početka nastave, ona ni ne želi krenuti, a nakon što krene, počne joj biti dosadno. Živi s ujakom koji se kasnije na sudu bori za skrbništvo nad Mary protiv njene bake, ondosno njegove majke. Mene se film veoma dojmio, nebih htjela reći ishod istog, već ga sami pogledajte.
Link na izvorni članak: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=261827
Link za one koji žele pogledati film: http://www.imdb.com/title/tt4481414/
Pitanja za raspravu:
1. Koje biste vi metode koristili u radu s darovitim učenicima?
2. Smatrate li kako u Republici Hrvatskoj pažnja nije dovoljna usmjerena na darovite učenike?
3. Poznajete li darovito dijete te jeste li se ikad susretali s istim?
U današnje vrijeme često se govori o darovitoj djeci, ali se malo ulaže u daljnji razvoj njihove darovitosti. Smatram da su najbolje metode u radu s darovitom djecom obogaćivanje programa i uključivanje u školske i vanškolske aktivnosti. Na taj način darovita djeca pratila bi normalan školski program kao i ostali, ali bi se i dodatno bavila područjima koja ih zanimaju. Smatram da preskakanje razreda nije dobra metoda jer se djeca na taj način izdvajaju i odvajaju od svojih vršnjaka što može utjecati na njihov kognitivni razvoj. Poznajem djevojku koja je uvijek voljela matematiku. Rješavala je zadatke kao iz šale i ništa joj nije predstavljalo problem. Ponekad bi čak rješavala i zadatke s kojima je i profesorica imala problema. Odlazila je na natjecanja i uvijek dobivala najbolje rezultate. Odlazila je na dodatne sate matematike gdje je još i dodatno proširivala svoje znanje. Ona je bila ponos naše profesorice, jer je prema njezinim riječima, uspjeh kada učenik nadiđe učitelja i u potpunosti se slažem s tim.
OdgovoriIzbrišiKolegica Petra je u pravu i u potpunosti se slažem sa njezinim odgovorom!
IzbrišiMislim da školski sustav guši darovitu djecu u smislu da se njihova darovitost često zanemariva i ne radi se na njoj. Učitelji imaju naviku pohvaliti takvu djecu te im samo daju zadatke iz viših godina. Nema individualnog pristupa takvoj djeci. Jedan dječak je osobito darovit u likovnom, matematici te u tehničkom..stalno nešto gradi, crta, računa. ima 8 godina i njemu je škola jako dosadna..brinem se da će upravo škola ''ugušiti'' tu njegovu darovitost. U mojoj školi je postojala dodatna nastava iz matematike, ali se nije ništa posebno na njoj radilo (pr. učitelj bi dao zadatke i onaj koji bi prvi riješio bi se javio i to bi bilo to).
OdgovoriIzbrišiMislim da pažnja u hrvatskom obrazovanju nije dovoljno usmjerena niti na jedan od stvarnih problema obrazovanja, nego je to sve politika. Tako isto mislim da ni darovitim učenicima nije posvećeno dovoljno pažnje te da se njihove sposobnosti toliko unazađuju kroz nastavni plan i program, osim kod onih učitelja koji stvarno razumiju takvu problematiku pa se darovitim učenicima bave na svoju ruku i sami, bez potpore, traže najbolje rješenje za ostvarenje njihovih potencijala. Često sam se susretala s darovitom djecom koju je škola demotivirala i sputavala, koji su jedva čekali otići i raditi nešto što vole.
OdgovoriIzbrišiU današnjem vremenu malo se pažnje i vremena posvećuje darovitim učenicima. Oni su u danjašnjem školskom sustavu ograničeni te ih obrazovni sustav demotivira i guši njihovu kreativnost i maštu. Škole bi trebale obogatiti svoje programe sa još nekim dodatnim koji bi poticali darovitu djecu u njihovim motivima i željama.
OdgovoriIzbrišiSmatram da se ne pridaje dovoljno pažnje darovitoj djeci, a to se vidi iz nastavnog programa koji im se ne pokušava ili vrlo rijetko i oskudno pokušava prilagoditi u većini slučajeva. Svi uče isto..nisam se nikada susrela s darovitim djetetom, ali smo dosta o njima govorili na predavanjima stoga sam upoznata kako bi se s njima trebalo postupati. Treba im stalno davati nove materijale koji će im biti zanimljivi kako bi stalno imali želju za učenjem novih sadržaja.
OdgovoriIzbrišiSmatram da su darovita djeca također djeca s posebnim potrebama. Oni zahtijevaju puno pažnje, vremena te odgovora na sva njihova postavljena pitanja. 3 godine sam bila dio Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće i tamo sam upoznala iznimno velik broj talentiranih, mladih, kreativnih i darovitih ljudi. To je bilo razdoblje osnovne škole pa nisam ni shvaćala njihove mogućnosti velike kao sada kada sam odrasla. Shvatila sam da su takvi projekti bitni kako bi se darovita djeca mogla iskazati i okazati ljudima što znaju i što im treba.
OdgovoriIzbrišiSmatram da se u Republici Hrvatskoj ne pridaje dovoljna pažnja darovitoj djeci te da su ona često zanemarena... Nikada se nisam susrela sa darovitim djetetom, no tijekom psihologije obrazovanja mnogo smo pričali o takvoj djeci i znam koliko je važno da se njihove posebne potrebe zadovolje, takvoj djeci kao i svoj treba se pružiti obrazovanje kakvo zaslužuju.
OdgovoriIzbrišiVolontirajući u dječjem vrtiću susrela sam se sa djevojčicom koja ima autizam, iznimno su je zanimale slikovnice, crtanje, slaganje puzli i kockica, ali imala je problem druženja s djecom koja su bila glasna ili koja trče, bacaju...jako bi se prestrašila, povukla i sjedila u svojem kutku koji bi pronašla. Smatram da su tada tete u vrtiću trebale prepoznati što njoj smeta, a što ju veseli i napraviti kutak gdje će djeca crtati, slagati i listati slikovnice dok će ostatak prostora biti namjenjen za trčanje, loptanje i slične aktivnosti. Jednako kao što se u vrtiću treba prilagoditi darovitoj djeci smatram da to treba i u školama. Treba pronaći način kako i njih poticati na razvoj i razvijanje njihovog dara. Učenike koji su u nekom predmetu izvrsni nagrađuje se, šalje na razna natjecanja istom mjerom darovitoj djeci treba pružiti pažnje i poticati ih. Činjenica da program za darovitu djecu nije isti u cjeloj Hrvatskoj me šokrala i razočarala. Darovita djeca bi trebala imati jednako kvalitetan program svugdje.
OdgovoriIzbrišiFilm o kojem govoriš sam pogledala prije dva tjedna. Film me se jako dojmio i promijenio moje mišljenje u vezi darovite djece. Razumijem da ona mogu više od druge (''nedarovite'') djece, ali ona su svejedno još uvijek djeca. Treba ih se pustiti da uživaju u onome u čemu sva djeca uživaju, a ne pretrpavati ih dodatnim sadržajima i zadacima. Ali naravno, u jednoj određenoj granici, mi trebamo podržavati i njegovati tu njihovu darovitost. Mog brata smatraju darovitim i jako inteligentnim iako njegov školski uspjeh govori drugačije. On je darovit u aspektu glazbe (naučio je sam svirati gitaru) i također jako mu dobro ide mehatronika, robotika itd. U osnovnoj školi je imao sreće što su zaposlili novog, mladog učitelja iz tehničkog društva koji je odmah uočio njegovu darovitost i pomagao mu u usavršavanju njegovih vještina. Ali da njega nije bilo, mog brata bi vjerovatno otpisali kao čudaka i lošeg učenika koji se ne trudi dovoljno.
OdgovoriIzbrišiSmatram da bi školski program definitivno trebalo obogatiti aktivnostima koje bi darovitoj djeci pomogle u daljnjem razvoju. Na njihovoj se darovitosti treba raditi te istu nikako ne smijemo gušiti.
OdgovoriIzbrišiNikada se nisam susrela s darovitim djetetom. Smatram da Hrvatska ne pridaje dovoljno pažnje darovitim učenicima i zbog toga nije ni obrazovni sustav kreiran na način koji bi bio najpovoljniji za
OdgovoriIzbrišinjih. Ali isto tako država ne pridaje dovoljno pažnje ni učenicima s poteškoćama u učenju. Ja bih kao učiteljica pokušavala se što više prilagoditi darovitom učeniku, pružiti mu sve nastavne materijale i dodatne materijale koji su mu potrebni. Isto tako bih razgovarala s roditeljima kako bismo u suradnji kreirali učeniku odličnu okolinu za napredovanje.
Smatram da je potrebno obogatiti program i uključiti darovitu djecu u školske i vanškolske aktivnosti kako bi ona pratila normalan školski program kao i ostali, ali i kako bi se dodatno bavila područjima koja ih zanimaju.
OdgovoriIzbrišiSmatram da se premalo pažnje posvećuje darovitoj djeci. Svaka škola bi trebala imati dodatne aktivnosti za darovitu djecu jer su oni skupina koju se uglavnom najviše zanemaruje. Često možemo naći razne dopunske nastave i sportske aktivnosti za svu djecu, ali rijetko se viđa dodatna nastava ili neki kreativan program namijenjen darovitima. U osnovnoj školi sam uvijek odlazila na dodatnu nastavu iz raznih predmeta kao i na brojna školska i županijska natjecanja, ali u najljepšem sjećanju mi je ipak kvalifikacija za odlazak na državno natjecanje iz Lidrana.
OdgovoriIzbrišiUpoznala sam jedno darovito dijete, štoviše išli smo zajedno u osnovnu školu. Malo je reći da je njemu bio dosadno na nastavi. Uz sve zadatke koje smo imali i još dodatne koje su mu učitelji davali, njemu je svejedno bilo dosadno. Uz sve izvanškolske aktivnosti on je uvijek imao napisanu zadaću i stigao bi se pripremiti za sat unaprijed.
OdgovoriIzbrišiZa njegov odličan uspjeh je ponajviše zaslužna i njegova mama. Bez obzira koliko on bio darovito dijete, njegova mama je uvijek inzistirala da obavi se svoje obveze prije nego što može ići na nogomet i slično. Postavila mu je granice i dala je nekakvu strukturu i kontinuitet njegovom učenju i to još od malih nogu.
Darovitoj djeci treba dati mogućnost da sami istražuju, i treba im dati slobode da budu kreativni. To se može postići kroz razne igre, aktivnosti, zadatke i sl. koji daju širok spektar mogućnosti. Slažem se s tim da u RH nije dovoljna pažnja usmjerena na darovite učenike. U Hrvatskoj se gleda samo na to da neko postigne bolji uspjeh, a ne kakva je ta osoba, i zašto i kako ga je postigla, te se time daroviti učenici zanemaruju.
OdgovoriIzbrišiSmatram da u hrvatskom obrazovnom sustavu nije dovoljno pažnje usmjereno na darovite učenike. Takvoj djeci treba omoguciti dodatne aktivnosti i materijale kako bi ostvarila svoj puni potencijal te ih također motivirati na danji rad i njegovati njihove posebne sposobnosti.
OdgovoriIzbrišiSmatram da u hrvatskom školstvu pažnja nije dovoljno usmjerena na darovite učenike. Postoje dodatni satovi, ali oni ne razvijaju kreativnost i ne poboljšavaju njihove vještine već ''tupe'' jedno te isto što i sa sata. Trebalo bi uvesti asistente koji će se pozabaviti takvom djecom i pružiti im mogućnost razvijanja njihovih sposobnosti u nedogled. Osobno bi proučila kakve sve radionice postoje pomoću kojih bi takva djeca sa zadovoljstvom širila svoj talent i znanje.
OdgovoriIzbrišiSmatram da se darovitima treba posvetiti vise paznje. Uz odgovarajuce metode mogu postici mnogo.
OdgovoriIzbrišiMislim da u našem školstvu nije dovoljno pažnjeposvećeno darovitim učenicima, što je tužno. Osobno se nisam susrela s darovitim djetetom, ali vjerujem da njima treba i podrška i dodatan poticaj koji možda ne dobivaju jer mnogi učitelji nisu upoznati s osobinama darovitog učenja te ga ne znaju prepoznati.
OdgovoriIzbrišiNe znam nijedno darovito dijete (barem ne proglašeno od strane učitelja), tako da ni ne mogu komentirati stanje u državi, no vjerujem da se u pravilnim zahtjevima koriste i pravilne metode.
OdgovoriIzbrišiSmatram kako se u danasnjem skolstvu ne pridaje dovoljno paznje darovitoj djeci niti ih se na odredeni nacin motivira, sto je zalosno. Cesto se zanemaruje siri spektar mogucnosti koje dijete moze pruziti (poput postignuca u glazbi, literarnom ili umjetnickom izricaju) a vise se gleda uspjeh postignut ocjenama. Svakako bi trebalo pridati paznju i takvoj djeci te ih poticati (radionicama ili dodatnom nastavom) da i dalje sire svoje vidike i da se ne osjecaju sputano samo zato sto su daroviti.
OdgovoriIzbrišiDaroviti učenici na žalost imaju skoro pa jednak status kao i učenici sa posebnim potrebama. Nema se dovoljno sredstava a ni neke prevelike volje da se nešto promijeni. Uvijek postoje neki dodatni sati u školi gdje djeca mogu ići na neku dodatnu nastavu ili ako neki učitelj želi odvojiti svoje vrijeme (neplaćeno) da pomogne djetetu da bolje napreduje i životu i ostvari svoj puni potencijal. Žalosno je u kakvoj državi živimo da za djecu koja su naša budućnost nemamo niti vremena niti strpljenja a ni ne trudimo se imati mogućnosti da im pružimo ono najbolje.
OdgovoriIzbriši